Na romskom memorijalnom groblju u Uštici kod Jasenovca u nedjelju je dostojanstveno obilježen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida – Samudaripen, uz komemorativni program i otvaranje Parka mira i prijatelja Roma „Amare, amale“.

Komemoraciji su nazočili predstavnici državnih institucija, romske zajednice, vjerskih zajednica, diplomatskog zbora te brojni uzvanici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Ispred Medžlisa Islamske zajednice Sisak komemoraciji je prisustvovao glavni imam Alem-ef. Crnkić, koji je proučio dovu za sve nevino stradale Rome islamske vjeroispovijesti.
Komemoraciji je prisustvovao i muftija zenički, hafiz Mevludin-ef. Dizdarević, koji je nakon otkrivanja spomen-ploče i Parka mira i prijatelja Roma saborskom zastupniku i predstavniku romske nacionalne manjine Veljku Kajtaziju uručio kopiju Zeničke rezolucije, jednog od najznačajnijih dokumenata građanske hrabrosti i humanosti iz vremena Drugoga svjetskog rata.
Posebno mjesto u ovogodišnjem obilježavanju pripalo je Fadilu Imamoviću, uglednom zeničkom sucu, odvjetniku, predsjedniku Sabora Islamske zajednice i jednom od najcjenjenijih građana Zenice svoga vremena, koji je posthumno proglašen Prijateljem romske zajednice.
Na spomen-ploči stoji zapisano kako je Fadil Imamović bio inicijator Zeničke rezolucije, donesene 26. svibnja 1942. godine, kojom je dvadeset i sedam uglednih Bošnjaka zatražilo da se njihovi romski sugrađani izuzmu od deportacije u Jasenovac i sigurne smrti.

Upravo je Fadil Imamović Rezoluciju prenio vodstvu Islamske zajednice u Sarajevu, a njezin krajnji ishod bio je prekid progona velikog broja Roma.Njegovo ime danas simbolizira moralnu odgovornost čovjeka koji nije pristao šutjeti pred nepravdom.

U vremenu kada je šutnja često značila osobnu sigurnost, Fadil Imamović odabrao je glas savjesti, stavljajući dostojanstvo čovjeka ispred vlastite sigurnosti.
Time je ostavio trajno svjedočanstvo da istinska hrabrost ne proizlazi iz sile, nego iz vjernosti istini, pravdi i temeljnim ljudskim vrijednostima.

Govoreći na komemoraciji, saborski zastupnik Veljko Kajtazi posebno je istaknuo veličinu i hrabrost Fadila Imamovića i ostalih potpisnika Zeničke rezolucije, naglasivši kako su, unatoč neizvjesnim okolnostima i mogućim posljedicama, imali dovoljno moralnog integriteta i građanske odgovornosti da javno stanu u zaštitu svojih romskih susjeda.

Njihov čin ostaje trajni primjer dosljednosti univerzalnim vrijednostima čovječnosti, ali i islamskim načelima pravde, zaštite ljudskog dostojanstva i protivljenja svakom obliku progona i diskriminacije.Posebnu emociju ovogodišnjoj komemoraciji dala je nazočnost Velide Imamović-Sarajlić, kćerke rahmetli Fadila Imamovića.
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida (Samudaripen) obilježava se 2. kolovoza, u znak sjećanja na 2.897 Roma ubijenih u koncentracijskom logoru Auschwitz.
Taj je datum, na inicijativu romskih organizacija, prihvatilo i Vijeće Europe te se danas obilježava diljem europskih država kao dan sjećanja na stradanje Roma tijekom Drugoga svjetskog rata.
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata, na području tadašnje Nezavisne Države Hrvatske doneseni su rasni zakoni koji su ozakonili sustavni progon Roma i Židova.

Tijekom srpnja 1942. godine gotovo cjelokupno romsko stanovništvo s područja NDH deportirano je u koncentracijski logor Jasenovac.
Za razliku od većine drugih zatočenika, mnogi Romi nisu bili evidentirani imenom i prezimenom, nego brojem vagona kojim su dopremljeni u logor. Osim u Jasenovcu, stradavali su i u drugim ustaškim logorima te na brojnim drugim mjestima na području današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijelova Srbije.
Obilježavanje Samudaripena nije samo čin sjećanja na prošlost. Ono je trajni poziv da čuvamo istinu, njegujemo kulturu pamćenja i odgajamo nove naraštaje u duhu poštovanja svakog ljudskog života, bez obzira na vjeru, naciju ili podrijetlo.
Primjer Fadila Imamovića i potpisnika Zeničke rezolucije pokazuje da i u najtežim vremenima postoje ljudi koji imaju snage stati na stranu progonjenih i obespravljenih. Takvi ljudi postaju moralni orijentiri budućim generacijama, potvrđujući da su hrabrost, pravda i čovječnost vrijednosti koje nadživljavaju vrijeme i ostaju trajna baština svakog društva.



