U nedjelju, 19. svibnja u kongresnoj dvorani IKC-a Sisak
održana je književna večer povodom 90. obljetnice od smrti Safvet-bega Bašagića
u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog savjeta u Hrvatskoj i u suradnji sa
Medžlisom Islamske zajednice Sisak.
Učenice Islamske gimnazije dr.Ahmeda Smajlovića su recitirali poznate Bašagićeve pjesme dok je Krenar
Kadriu proučio poznate mevludske stihove Safvet-bega Bašagića.
Akademski glumac Muhamed Bahonjić Bah također je na dramski
način prenio jednu od Bašagićevih pjesama.
Potpredsjednik BNS-a Davud Mešinović je kroz prezentaciju
predstavio markantnu ličnost Safvet-bega Bašagića od školovanja do njegovog
bogatog društvenog, kulturnog i političkog angažmana. Zaključeno je kako je
Safvet-beg Bašagić jedan od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca u vrijeme
austrougarske vlasti nad Bosnom i Hercegovinom te jedna od
najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik
bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Pisao je pod
pseudonimom Mirza Safvet. Bio je pjesnik, historičar, dramski pisac,
prevodilac, političar i intelektualac, prvi savremeni orijentalista i osmanista
XX stoljeća.
Najviše je prepoznat aktivno angažirani kulturni, naučni i
društveni poslanik, odnosno jedan od začetnika novije bošnjačke književnosti,
prvi bošnjački doktor nauka i začetnik bošnjačke književne, kulturne i
društvene historiografije, a bio je i potpredsjednik te predsjednik Bosanskog
sabora.
Od 1895. do 1899. studirao je na Bečkom univerzitetu
orijentalne jezike, arapski i perzijski. Jedno vrijeme radio je kao profesor u
sarajevskoj Velikoj gimnaziji (Prva gimnazija), te 1903. je osnovao društva
Gajret, El-Kamer, Muslimanski klub. 1907. godine pokreće list Ogledao, a godinu
dana kasnije odlazi u Beč gdje priprema doktorat iz orijentalnih jezika i
historije islama.
Doktorat je odbranio 1910. godine na temu „Bosanci i
Hercegovci u islamskoj literaturi“ i stiče zvanje doktora. Iste godine izabran
je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah poslije smrti Ali-hodzabega
Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i
slom Monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju
u Sarajevu sve do 1927. godine kada je penzionisan.
Književnoj večeri u IKC-u Sisak prisustvovali su glavni imam
Alem-ef. Crnkić koji je izrazio zadovoljstvo što se po prvi put u Islamskom
centru govori o velikanima naše kulturne, nacionalne baštine kroz lik, djelo i
opus Safvet-bega Bašagića čiji se mevludski stihovi generacijama uče u našim
džamijama.
-Najmanje što možemo i moramo ukoliko cijenimo svoje bogato
historijsko, kulturno i nacionalno nasljeđe koje objedinjuje naš cjelokupan
identitet jeste da afirmiramo svijest o velikanima i ličnostima koji su
obilježili ne samo svoje vrijeme i već i su dodirnuli i naše vrijeme življenja
svojim stihovima, poručio je Alem-ef. Crnkić.
Književnoj večeri prisutvovao je vjerski ataše pri
Veleposlanstvu R Turkiye u Zagrebu g.Ahmed Hamdi , g-đa Sanja Eminović, ministrica
savjetnica pri Veleposlanstvu BIH u Hrvatskoj kao i predsjednik Sabora
bošnjačkih asocijacija Hrvatske Hilmo Demirović ali i predsjednici Vijeća
bošnjačke nacionalne manjine grada Siska g-dina Asim Kulenović i Vijeća
bošnjačke nacionalne manjine Sisačko-Moslavačke županije Edin Safić.
