Hvala
Allahu, dž.š. Koji nam je podario blagodat života u mubarek mjesecu Ramazanu za
kojeg se u jednoj predaji navodi da je podijeljen na tri dijela: prva trećina mubarek
Ramazana je u znaku rahmeta ili Allahove milosti, druga trećina Ramazana je u
znaku magfireta-Allahovog oprosta, dok je posljednja trećina Ramazana spas od
Džehennemske vatre.

Zanimljivo
je da i arapska riječ-imenica RAMADAN sugerira takav sadržaj ramazana u
njegovim harfovima- kroz njegova četiri harfa prepoznaje se sadržaj i dubina
Ramazana.

Prvi
harf ili slovo  „ra“ asocira se na
Rahmet, harf „mim“ asocira  na magfiret,
harf „dad“ asocira na daman – zaštitu od vatre, a „nun“ ih asocira na nur –
svjetlo koje zadobije onaj koji zasluži rahmet, magfiret i od vatre zaštitu.

Draga
braćo, došli smo skoro do polovice ovog najdragocjenijeg mjeseca u godini,
danas postimo 14. dan najboljeg i najblagoslovljenijeg mjeseca u godini, a
ispratili smo prvu trećinu Ramazana i nalazimo se u sredini druge trećine
Ramazana za koju smo kazali da je u znaku Allahovog magfireta – oprosta.

Na
stranicama časnog Kur’ana često možemo proučiti i pročitati da Allah Uzvišeni,
naš Gospodar poziva ljude da preispitujući svoje živote vrate se na Pravi put i
da su vrata Njegove Milosti, Njegovog oprosta uvijek otvorena, sve dok je u
čovjeku duša.

Nitko
kao naš Gospodar ne nudi čovjeku priliku da se pokaje, da tevbu učini i da mu
njegove grijehe ili pređeni životni put oprosti ukoliko je iskren u tome da se
ostavi grijeha, i ružnog-nevaljalog puta.

Mnogi
kur’anski ajeti daju nadu i poticaj ljudima „da nikad nije kasno“, ali jeste
kasno uvijek odgađati jer ne znamo koliko će u nama duša biti, zato se ne
odgađa pokajanje, tevba i ne odgađa se dobro djelo.

Jedan
od najslikovitijih i najljepših kur’anskih ajeta u kojima Allah, dž.š. Sebe
predstavlja u svjetlu Milosti i zabranjuje čovjeku da gubi nadu za spas jeste
sljedeći:

Uzvišeni
Allah kaže: „Reci: – O robovi Moji, koji
ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će
sigurno sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i Milostiv je!
(Ez-Zumer, 53)

Sevban, oslobođeni rob Allahovog
poslanika je rekao da je čuo Poslanika da je rekao: “Draži mi je ovaj ajet od
čitavog dunjaluka i svega što je na njemu“ (Ahmed).

Jedno
od Allahovih lijepih imena je i Et-Tevvab – Onaj koji prima pokajanje, odnosno,
Onaj koji mnogo prašta, a po jednom drugom značenju ovo Allahovo ime, Et-Tevvab
znači Onaj Koji prihvaća one koji mu se vraćaju.

Iako
zna sve ono što mi radimo, On, Milostivi Allah, dž.š. ipak prihvaća da se
pokajemo i vratimo. Drugi nas ljudi mogu odbaciti ali Allah, dž.š. nas nikad ne
odbacuje kakvi god bili, On nas da mu se vratimo. To je Allah, dž.š.,
Er-Rahman, Er-Rahim, Milostivi, Samilosni.

U
Kur’anu se dvostruko više puta spominje Allahova Milost u odnosu na Njegovu
srdžbu, a u Bismilli koju najčešće učimo, spominju se dva Allahova imena,
Er-Rahman, Milostivi i Er-Rahim-Samilosni, prva je milost koja obuhvaća samo
vjernike, a druga je milost koja obuhvaća sva stvorenja.

Allah
dž.š. nam također daje znakove kako bismo Mu se vratili, u okrilje Njegove
Milosti. Šta god da vas navede da se vratite Gospodaru, odnosno da mu učinite
tevbu, pokajanje, da tražite oprosta od Njega, to se dešava samo zbog toga jer
On želi da prihvati vaše pokajanje. Onda ulazite u društvo tevvabina, onih koji
se stalno kaju, vraćaju Gospodaru.

U
Kur’anu se kaže:“ Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se
mnogo čiste.’’

Govoreći
o tevbi (pokajanju), poznati islamski učenjak, imam En-Nevevi je, u komentaru
Muslimove zbirke hadisa, rekao: “Tevba znači povratak Allahu i napuštanje puta
koji izaziva Allahovu srdžbu, tj. puta zablude.’

Tevba
je vraćanje i okretanje od onoga što Allah prezire, bilo to javno ili tajno
djelo.

U
islamskoj literaturi, kad je riječ o pokajanju od grijeha, koriste se dva
termina: tevba i istigfar (traženje oprosta od Allaha), i mnogi misle da su to
sinonimne riječi, ali nisu. Tevba je širi i općenitiji pojam od istigfara i tevba
kao pokajanje u sebi sadrži ono što je vezano za prošlost, sadašnjost i
budućnost. Kajanje  zbog griješne prošlosti, ostavljanje grijeha u
sadašnjosti i odluka da se pokajnik više neće vraćati tim grijesima u
budućnosti. To je tevba, mnogo veća i općenitija, šira.

Istigfar
znači trenutačno traženje oprosta za počinjene grijehe, manje grijehe i
Poslanik, a.s. je svakdonevno činio istigfar od 70 do 100 puta.

Griješenje, nemar i zaborav
svojstveni su svakom čovjeku, to potvrđuju i riječi Allahovog Poslanika a.s.,
koji kaže: „Svaki čovjek je grješnik, a najbolji od grješnika jesu oni koji se
redovno kaju odnosno čine istigfar.” (Tirmizi)

Poštovana braćo, danas želim ukazati
na jedan važan uslov, bez kojeg nemožemo očekivati Allahovu milost i oprost
prema nama.

Allah, dž.š. nam se opisuje kroz
Svoju bezgraničnu Milost ali ujedno nas usmjerava i na to koliko smo mi kao
ljudi, Allahovi robovi, milostivi jedni prema drugima i spremni međusobno
opraštati i preko naših hatara prelaziti.

Upravo ova trećina mubarek Ramazana
zahtijeva da ako želimo Allahov oprost moramo i mi jedni drugima oprostiti i
halaliti međusobne uvrede i nepravdu, koji su potvrda naših ljudskih
manjkavosti i slabosti imana, dok još zemljom hodimo.

Ima ljudi koji od Allaha, dž.š.
traže Njegovu Milost, oprost, a nisu spremni takvu milost pokazati prema
Njegovim stvorenjima i preći preko nekih propusta, uvreda zbog nekih
kratkotrajnih dunjalučkih interesa.

Od Džerira b.
Abdullaha prenosi se predaja koju vezuje za Allahovog Poslanika, sallallahu
‘alejhi ve sellem: “Onaj ko nije milostiv prema ljudima, neće ni Allah
biti milostiv prema njemu.”

Naš put
prema Allahovoj milosti je put milosti prema Njegovim stvorenjima, kako tražiti
i očekivati Allahovu milost i oprost, a ne pokazati to svojstvo jedni prema
drugima.

Milost se ne ogleda samo prema pojedincima koje pozanjemo, već prema širem krugu ljudi, kao što stoji u slijedećoj predaji:

Prenosi Ibn Mes’ud, radijallahu
anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nećete
vjerovati dok ne budete međusobno milostivi!” Rekoše: “Allahov
Poslaniče, svi smo mi milostivi.” Reče: “Nije milost nekog od vas
prema prijatelju, već milost prema svim ljudima!” (Et-Taberani)

Draga braćo, iskoristimo drugu
trećinu Ramazana da se što više približimo Allahovoj milosti ali i da pokažemo
milost prema drugim ljudima prelaženjem preko njihovih grešaka i propusta.