Svake godine Islamska zajednica u Hrvatskoj sudjeluje na državnoj komemoraciji u Spomen-područje Jasenovac, odajući počast svim žrtvama ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac – najvećeg logorskog sustava u vrijeme Nezavisne Države Hrvatska (NDH).
Komemoracija se održava u znak sjećanja na 22. travnja 1945. godine, kada je oko 600 od preostalih 1073 zatočenika iz logora Ciglana krenulo u očajnički proboj, svjesno da ih čeka gotovo sigurna smrt.
Preživjelo ih je tek 117.
Ovaj čin ostaje trajni simbol ljudskog dostojanstva, otpora i nade u najtežim trenucima.
Zajednička molitva – zajednička poruka
Posebnu snagu komemoraciji daje zajednička molitva predstavnika predstavnika vjerskih zajednica – katoličke, židovske, pravoslavne i islamske – kojom se potvrđuje univerzalna poruka:svaka nevina žrtva zaslužuje poštovanje, sjećanje i dostojanstvo.
Muslimanske žrtve – dio zajedničkog pamćenja
Iako postoje različita historiografska tumačenja i nesrazmjeri u broju žrtava (poput navoda historičara Nihad Halilbegović), neupitno je da se muslimanske žrtve spominju u pisanim izvorima i komemorativnoj praksi. Time im se vraća njihovo dostojanstvo i mjesto u kolektivnom sjećanju.
Sudjelovanje Islamske zajednice u ovom događaju ima duboku simboliku – ono potvrđuje da su i muslimani bili dio stradalničke sudbine Jasenovca, ali i da su danas dio zajedničke kulture sjećanja.
Kontinuitet prisutnosti i odgovornostiIslamska zajednica prisutna je na području Jasenovca dva puta godišnje:u travnju – na državnoj komemoraciji kod spomenika Cvijetpočetkom kolovoza – na lokalitetu Uštica, gdje se održava komemoracija romskim žrtvama, među kojima je bio i značajan broj muslimanaOva kontinuirana prisutnost potvrđuje trajnu posvećenost očuvanju istine, pamćenja i poštovanja prema svim žrtvama.
