U subotu, 25. oktobra 2025. godine, u kongresnoj dvorani
Islamskog kulturnog centra u Sisku održana je izuzetna književna večer
posvećena promociji dviju knjiga poznatog bosanskohercegovačkog lingviste i
književnika dr. Alena Kalajdžije:

📖 „Dok zrijem: pabirčenja
po patrljcima prošlosti“ i

📖 „Posijani na putu do
obećane zemlje Turćije – Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji“.

Promotori večeri bili su dr. Jasmin Hodžić, ravnatelj
Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, te Alem-ef. Crnkić, glavni imam
Medžlisa Islamske zajednice Sisak, koji je ujedno bio i domaćin te moderator
večeri.

Riječ dobrodošlice i pogled domaćina

Otvarajući književnu večer, Alem-ef. Crnkić izrazio je
dobrodošlicu svim prisutnima i podijelio lični doživljaj pročitanih djela.

„Posebno mi je zadovoljstvo što večeras u našem Centru
gostimo dr. Alena Kalajdžiju — autora koji kroz lijepu, toplu i pitku bosansku
riječ oživljava vlastita sjećanja, djetinjstvo, pubertet i zrelost, ne
skrivajući ni slabosti ni ranjivosti. On piše otvoreno, iskreno, bez celofana“,
kazao je Crnkić.

Naglasio je kako dr. Kalajdžija čitatelja ne ostavlja
ravnodušnim: njegove stranice nisu tek sjećanja, već zrela introspekcija —
pokušaj razumijevanja prošlosti i sebe samoga.

„Ako je zagrebačka medresa, osim znanja, iznjedrila nešto
trajno, onda je to prijateljstvo koje povezuje različite ljude i krajeve, a
opet nas čini Jednim. Upravo ta nit zajedništva i sjećanja potaknula je moga
kolegu Haris-ef. Opardiju da predloži ovu promociju — da ugostimo jednog od
svojih, čovjeka koji je život posvetio jeziku, kulturi i identitetu“, dodao je
Crnkić.

O djelima i njihovoj unutarnjoj nitî

U svom izlaganju, dr. Jasmin Hodžić istakao je ključne
odlike Kalajdžijinog spisateljskog izraza.

Knjigu „Dok zrijem“ opisao je kao autobiografsku prozu koja
prati autorove životne epizode, „obučene u ruho topline doma, obitelji i
moralnih vrijednosti“.

„U knjizi su zbijene i dvije ratne okolnosti,“ kazao je dr.
Hodžić, „ali kroz njih autor ne traži žalopojku nego spoznaju – propituje ko
smo, šta smo, čemu pripadamo. To su knjige o identitetu, o potrebi da se sebe
prepozna u svijetu i svijetu dade smisao.“

Dr. Hodžić je zaključio da se obje knjige prožimaju poetikom
eglena, egzila i hidžre – toplim razgovorom, iskustvom odlaska i stalnog
vraćanja, tragom koji ostavlja onaj koji traži dom i riječ u tuđini.

Riječ autora

U svom obraćanju, dr. Alen Kalajdžija je govorio o motivima
i unutarnjim poticajima koji su oblikovali ova djela.

„Prava umjetnost je u tome da čitatelja uvedeš u stanje da
se može teleportirati u neko drugo vrijeme i okolnosti, da se poistovjeti s
likovima i promijeni vlastiti duhovni kod“, kazao je autor.

Istakao je da svaka priča predstavlja cjelinu za sebe, a
istraživački projekt o makedonskim Bošnjacima najbolje oslikava prozore
migracija i životne putanje koje su oblikovale i obilježile brojne porodice.

Na kraju je poručio:

„Bosna je više od obećane zemlje — ona je pogled na svijet,
način da se vidi ljepota i tuga postojanja, i da se riječju sačuva ono što
nestaje.“

Završnica u znaku sevdaha i ugodnog druženja

Književna večer završila je u toplom i prijateljskom tonu.

Razgovor s autorom i gostima nastavio se u prostorijama
IKC-a Sisak, uz sevdah, kafu i otvorene razgovore — onako kako to priliči
večerima u kojima riječ, sjećanje i duša govore istim jezikom.