U okviru posjete Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, nakon posjete
Islamskom centru u Zagrebu, delegacija imama Islamske zajednice Bošnjaka u
Švedskoj, predvođena glavnim imamom Idriz-ef. Karamanom, posjetila je Medžlis
Islamske zajednice Sisak i Islamski kulturni centar u Sisku.
Budući da je ovo bio njihov prvi posjet Islamskom kulturnom
centru Sisak, gosti su se s posebnim zanimanjem upoznali s njegovim nastankom –
od prvih ideja i višegodišnjih nastojanja do izgradnje i otvorenja – ali još
više s onim što je uslijedilo nakon otvorenja: sadržajima, programima i
različitim oblicima vjerskog, obrazovnog, kulturnog i društvenog djelovanja MIZ
Sisak.
Susret je bio prilika i za razgovor o iskustvima
muslimanskih zajednica koje svoju vjeru i identitet žive unutar suvremenih
europskih društava. Premda se okolnosti u Hrvatskoj i Švedskoj u određenoj
mjeri razlikuju, pred imamima i zajednicama otvaraju se brojna slična pitanja:
kako sačuvati vjeru i identitet novih generacija, kako razvijati snažan osjećaj
pripadnosti džematu, kako odgovoriti na procese asimilacije te istodobno biti
otvoren, odgovoran i konstruktivan dio društva u kojem muslimani žive.
Glavni imam MIZ Sisak Alem-ef. Crnkić zahvalio je gostima na
posjetu, a posebno glavnom imamu Idriz-ef. Karamanu, naglasivši vrijednost
ovakvih susreta upravo zbog mogućnosti međusobnog učenja i razmjene iskustava.
„Islamske zajednice koje djeluju u različitim europskim
društvenim i kulturnim sredinama imaju mnogo toga podijeliti jedne s drugima.
Ne trebamo uvijek iznova tražiti odgovore koje je netko među nama već pronašao
u praksi. Razmjena dobrih iskustava, uspješnih programa i novih ideja može nam
pomoći da još kvalitetnije čuvamo svoj vjerski identitet, posebno među mladima,
ali i da razvijamo otvorene zajednice koje razumiju društvo u kojem djeluju i u
njemu odgovorno sudjeluju“, istaknuo je Alem-ef. Crnkić.
Glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj Idriz-ef.
Karaman govorio je o odgovornosti Islamske zajednice za prenošenje vjere novim
generacijama, ali i potrebi da se način djelovanja promišlja u stvarnom
društvenom kontekstu. Posebno je naglašena važnost otvorenosti prema široj
društvenoj zajednici te razvijanja kvalitetnih i inovativnih sadržaja kojima
džemat može odgovoriti na potrebe današnjeg čovjeka.
Iskustvo Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj u tom je
smislu posebno dragocjeno. Riječ je o razvijenoj bošnjačkoj dijasporalnoj
zajednici s više od 25 aktivnih džemata diljem Švedske, od juga zemlje do
Stockholma i sjevernih područja. Brojni džemati raspolažu vlastitim vakufskim
objektima koji, osim prostora za namaz, omogućuju okupljanje, edukaciju i rad s
mladima.
Idriz-ef. Karaman kao dugogodišnji glavni imam sudjeluje u
profiliranju takvog modela djelovanja, koji nastoji povezati očuvanje vjerskog
i nacionalnog identiteta Bošnjaka s njihovim odgovornim sudjelovanjem u
švedskom društvu. Važan dio tog djelovanja predstavljaju međureligijski dijalog
te komunikacija s državnim institucijama i lokalnim vlastima.
Razgovaralo se i o važnosti trajne institucionalne
infrastrukture.
Jedan od značajnih
aktualnih projekata Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj jest izgradnja
Islamskog centra i džamije u Norrköpingu, kao dio nastojanja da džemati od
privremenih prostora postupno dolaze do trajnih vakufskih objekata.
U tom se iskustvu na poseban način susreću priče Siska i
švedskih džemata. Islamski kulturni centar Sisak također svjedoči o putu od
ideje i potrebe jedne zajednice do trajnog prostora koji danas omogućuje mnogo
širi spektar djelovanja.
Zato vrijednost ovakvih posjeta nije samo u upoznavanju
novih prostora niti u protokolarnom susretu imama. Njihova je prava
vrijednost u susretu iskustava.
Muslimanske zajednice u Europi danas trebaju jedna drugu:
trebaju razmjenu ideja, uspješnih modela rada, iskustava s mladima i
obiteljima, načina očuvanja identiteta, ali i iskustava otvorenosti prema
društvu i suradnje s institucijama i drugim vjerskim zajednicama.
Upravo zato susreti poput ovoga nadilaze jedan posjet. Oni
jačaju svijest da različita iskustva naših džemata, od Hrvatske do Švedske i
drugih europskih zemalja, mogu postati zajedničko znanje iz kojeg se razvija
još kvalitetniji rad Islamske zajednice.
Čuvati identitet bez zatvaranja, biti inkluzivan,
njegovati pripadnost i istodobno graditi mostove prema ljudima i društvu –
jedna je od važnih zadaća muslimanskih zajednica u europskom kontekstu.
