Jubilarnih 25. godina u znaku svečanog otvorenja Islamskog centra u Stuttgartu

Četverodnevnom manifestacijom završen je program obilježavanja 25. godina od osnivanja, uspješnog i kontinuiranog rada i djelovanja Islamske zajednice u Stuttgartu.

Ovogodišnjih 25. godina Islamske zajednice u Stuttgartu obilježeno je u znaku svečanog otvorenja Islamskog centra Stuttgart koji sadrži 2000 m² polivalentnih i multifunkcionalnih prostorija namjenski prilagođenih za potrebe i aktivnosti ovog džem’ata kroz skladno uređene mesdžidske, uredske i mektebske prostorije, gasulhane, biblioteke, restorana, dječijeg vrtića te stambenog sklopa sa imamskim stanovima i sobama za goste.

Posebnost ovog kapitalnog uspjeha i rezultata vrijednih džem’atlija na čelu sa imamom Hamzom ef. Subašićem koji je obilježio 25. godina imamske službe i uglednog predsjednika džem’ata dr.Ferida Kugića jeste u činjenici da je objekat milionske vrijednosti u eurima kupljen kroz beskamatnu posudbu novaca od imućnih ljudi ali i neizmjernih priloga u novcu, radu i materijalu ponosnih džem’atlija

Podignut je i prvi minaret u Stuttgartu čime je utkan orijentir, kompas ovdašnjim muslimanima u vremenu i prostoru.

Tokom boravka među muslimanima Stuttgarta primjetio sam možda više nego igdje kako ovdje džem’at ima ulogu i svrhu onakvu kakvu bi trebao svaki džem’at imati ili kako je opisana kroz ulogu džamija u povijesti muslimana.

Ovdje se o džem’atu priča na svakom koraku; džem’at je baza i oaza svekolikog identiteta ovdašnjih muslimana koji sada u novootvorenom Islamskom centru imaju mogućnost i način da realiziraju sve aktivnosti kojih ne manjka.Na info-pultu u holu džem’ata, istaknut je hodogram ili raspored tjednih džem’atskih aktivnosti koji se sastoji od Kursa obrade kur’anskog pisma, halke Kur’ana za odrasle, kursa arapskog jezika, tefsira Kur’ana te mektebske nastave vikendom i Vikend medrese.

Da se primjetiti kroz različitu strukturu džem’atlija, posebno mladih ljudi kako ih je džem’at imanski izgradio, oplemenio islamskim vrijednostima s kojima obogaćuju njemačko društvo, a što se moglo i čuti kroz prigodna obraćanja predstavnika njemačkih javnih, društvenih i političkih funkcija koji su na dan otvorenja Islamskog centra govorili o uspješnoj integraciji muslimana Islamske zajednice Stuttgart i njihovom doprinosu društvu te sam zaključio kako baš cijene i prepoznavaju bosansko-hercegovačke muslimane kao paradigmu uspješno integriranih muslimana u društvu.

Zato je znakovito i simbolično sadržajno bogat i raznolik proogram započeo 7. maja na Dan džamija kroz Večer Kur’ana i lijepe riječi u kojoj je učestovalo 5 odabranih hafiza: hfz.Zijad Dervić, hfz.Sead Šahinović, hfz.Hidajet Talić, hfz.Halil Mehtić i hfz. Sulejman Bugari.

Pomenuti hafizi su odabrani iz razloga njihove povezanosti sa ovim džem’atom tokom njegove povijesti.

Po prvi put sam prisustvovao Večeri Kur’ana na kojoj se, nakon učenja odabranih odlomaka Kur’ana pristupilo njegovom tumačenju (tefsiru), odnosno poukama i porukama proučenih ajeta od strane istih hafiza  što je iznimno pohvalno jer se u mnogim hadisima podsjećamo da je ibadet učenje Kur’ana i razmišljanje o njegovim ajetima.

Petak, 08. maj, džumanski dan podsjetio me na „bajramsku gužvu“ jer su prostorije ispunjene do posljednjeg mjesta sa oko 400 klanjača što daje jednu sliku kvalitete ovog džem’ata . Kao hatib mahsuz je pozvan prof.dr.Fuad Sedić da iz vizure eksperta za hadis govori na temu „Uloga sunneta u očuvanju islamskog identiteta“. Dr.Sedić je o ulozi Sunneta govorio nadahnuto, jednostavno i razmuljivo za sve džem’atlije navodeći brojne primjere koji argumentiraju važnost sunneta u našim životima.

Isti dan, u večernjem terminu održane su dvije tribine odnosno predavanja sa temom „800 godina postojanja islama u Istočnoj Evropi“ prof.dr.Stefana Schreinera sa Univerziteta u Tubingenu kao i Panel-diskusija sa temom „Kako sačuvati islamski identitet u dijaspori“ koju je trebao predvoditi prof.dr.Izet Terzić ali zbog spriječenosti, na naslovljenju temu govorilo je 5 hafiza iz vizure njihove percepcije ili iskustva susretanja sa muslimanima kroz posjete džem’atima u Dijaspori.

Važno je govoriti o genezi prisustva islama i muslimana u Europi, kako Europa nije kršćanski, islamski i židovski kontinent i da podjednako imaju pravo sve tri konfesije da Europu doživljavaju kao svoj geografski prostor, to je bila sržna poruka iz naučne tribine održane u subotu, 09. maja na temu „Islam i muslimani u Europi-realitet, izazovi i perspektive“, a u kojoj su kroz predavanja sudjelovali prof dr.Hansjörg Schmid, prof.dr.Dževada Šuško i prof.dr.Ferid Muhić.

Dr.Ferid Muhić je problematizirao sami naslov teme „Islam i muslimani u Europi“ što implicira kako muslimani nisu dio Europe te je potrebno govoriti o europskim muslimanima ili Europi i islamu.

Iste večeri, nakon akšam-namaza održana je promocija romana „Makovi na Sinaju“ autorice Zinete Subašić, supruge Hamze ef. Subašića, o kojoj su govorili promotori Hadžem Hajdarević-književnik i prof.bosanskog jezika i književnosti u Mostaru Džemal Juklo.

Roman je prvijenac Zinete Subašić i sadržajno se sastoji od niza osobnih priča iz djetinjstva ali i imaginarnih promišljanja autorice o određenim temama.

Dan D kako ga je najavio domaćin Hamza ef. Subašić je bio 10.maj, nedjelja, dan centralne svečanosti otvorenja Islamskog centra Stuttgart koji je okupio mnoštvo vjernika, predstavnika diplomatskog, političkog, društvenog, vjerskog i kulturnog života grada i okolice.

U zraku su se osjetile emocije pomiješane sa uzbuđenjem, radošću, imansko ozračje je prevladavalo lijepim haremom Islamske zajednice u Stuttgartu.

Program je otvorio učenjem odabranom odlomka iz Kur’ana kurra hfz.Aziz Alili, gost na svečanosti i izaslanik muftije dr.Aziza ef. Hasanovića koji je raznježio i razgalio vjernička srca, a oduzeo dah zbog ljepote Kur’ana  i potaknuo na razmišljanje prisutne goste, nemuslimane iz njemačkog društva.

Imam Hamza ef. Subašić predstavio je genezu džem’ata, njegov razvoj ali i buduću viziju Islamskog centra koji će svjedočiti vrijednosti islama kroz doprinos društvu, predsjednik dr.Ferid Kugić moderirao je program svečanosti najavljujući i zahvaljujući se zvanicama, govornicima na tečnom njemačkom jeziku dok je moderatorica Elma isto činila na bosanskom jeziku.

Prisutnima su se obratili i Edin Atlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, Pašo ef. Fetić, muftija Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, te izaslanik reisu-l-uleme mr. Nusret ef. Abdibegović.

“Ovim svečanim činom u ovom gradu otvaramo i predajemo svim muslimanima ovu lijepu džamiju koja će svjedočiti o našoj ljubavi prema džamijama i našoj vjeri, dini-islamu. U njoj će se ljudi odgajati u bogobojaznosti i pokornosti dragom Bogu i poučavati mlade generacije lijepim i dobrim vrlinama, miru, toleranciji i zajedništvu među ljudima”, kazao je muftija Fetić.

“Dvadeset sedam godina se čeznulo se na izgradnju ovog objekta. Ovaj objekat je svjedok da Allah pomaže  onoga koji se oslanja na Njega i da Allah spušta svoju milost onima koga želi da uputi na pravi put. Zato, danas učimo dovu za ovu džamiju i ovu munaru”, kazao je u svom obraćanju  izaslanik reisu-l-uleme mr. Nusret ef. Abdibegović.

U umjetničkom dijelu programa nastupili su članovi orkestra Sarajevske filharmonije, Omladinski i dječiji hor džemata Stuttgart, hor Sejfullah (Konjic) i hor Arabeske (Zagreb).

Koncert duhovne muzike „Selam, selam“ bio je „šećer na kraju“ i održan je u jednoj od najboljih dvorana grada Stuttgarta, Kultur-und Kongresszentrum Liederhalle u kojoj gostuju maestralni kompozitori i izvođači.

Po svom sastavu i strukturi izvođača, pokazalo se kako je izbor dvorane odgovarao kvaliteti koncerta u kojem je sudjelovalo 9 solista-izvođača  uz Gudački kvartet Sarajevske filharmonije, zagrebački hor „Arabeske“, hor „Sejfullah“ iz Konjica te dječiji i omladinski hor IZ Stuttgart.

Čestitamo našim domaćinima na čelu sa imamom, predsjednikom i svim vrijednim džem’atlijama koji su pokazali razinu gostoprimstva, organizacijska umijeća i sposobnosti te prezentirali kvalitetu džem’ata koji može poslužiti kao paradigma organiziranosti džem’ata u Dijaspori.

Piše: Alem Crnkić