U petak, 27. listopada 2017. godine u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac, Središnjoj knjižnici bošnjačke nacionalne manjine održana je tribina “101. godina institucionalnog islama u Hrvatskoj”. Inicijativu za održavanjem spomenute tribine pokrenula je Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac sa željom da se društvenoj javnosti prezentira stogodišnje utemeljenje i kontinuitet institucionalnog islama u Hrvatskoj.

Gost-predavač bio je mr.sc.Nermin Botonjić, tajnik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i šef Kabineta Muftije.

Nakon pozdravnih riječi voditeljice Odjela Martine Maksimkov koja je predstavila predavača u kratkim crtama, pozdravila je i okupljene, a među njima zamjenika gradonačelnice g-dina Ivicu Rendulića kao i ravnateljicu sisačkih Knjižnica g-dju Dubravku Šurlan te predstavnike nacionalnih tijela, asocijacija i udruga.

Predavač Botonjić je u 50-minutnom predavanju dao presjek djelovanja Islamske zajednice koja u kontinuitetu predstavlja najznačajniju i najstariju instituciju svih muslimana u R Hrvatskoj počevši od 1916. godine kada je službeno islam priznat sa svega tadašnja 204 registrirana muslimana u Hrvatskoj.

Govorio je o najvažnijim segmentima institucionalnog predstavljanja islama kroz aspekte edukacije, obrazovanja i odgoja, dušobrižništva, reguliranja bračnog statusa i doprinosu u gospodarskom razvoju R Hrvatske kroz Centar za certificiranje halal-kvalitete.

S tim u vezi, pred sami kraj tribine pridružio se Aldin Dugonjić koji je govorio o djelovanju Centra za halal-kvalitetu i promociji halal proizvoda u Hrvatskoj.

Predavač Botonjić je, između ostalog, spomenuo važnost pripreme vojnika iz Oružanih snaga RH za mirovne misije kroz edukaciju i predavanja prije misije o islamu čime se pokazao efekat i uspjeh takvih priprema za sigurnost i bezbjednost vojnika, resocijalizacija i utjecaj kroz misiju došobrižništva u zatvorima kao i priznanje šerijatskih brakova kao državnih čime smo jedini primjer u svijetu.

Bilo je i nekoliko pitanja sa strane publike, a nakon tribine održano je kratko druženje prisutnih uz “bosansku kahvu” na kojem su prisutni izrazili zadovoljstvo ovakvom tribinom kroz koju su mogli saznati o brojnim aspektima djelovanja i razvoja društvenog, vjerskog statusa muslimana u društvu po čemu je Hrvatska primjer u Europi pa i u svijetu.